BLOG

1)Šta je blog?

Termin “Blog” nastao je skraćivanjem dve reči - Web Log, što bi se moglo u ovom kontekstu prevesti kao Web dnevnik (diary). Fraza Web Log se inače u Internet tehnologiji koristi za definisanje statističke aktivnosti jednog sajta (broj posetilaca, broj otvorenih stranica sajta, itd), ali u kontekstu fenomena Blog govori se o, najjednostavnije rečeno, javnom vođenju dnevnika putem Web stranice. Termin Blog u engleskom jeziku znači istovremeno i kreirati (praviti) Blog, kao glagol (to blog).
Tehnički posmatrano, Blog predstavlja vrstu automatizovanog Web sajta, gde se sadržaj (tekstovi, slike, multimedia) unosi i prikazuje hronološki, što predstavlja bitnu razliku u odnosu na klasičan prikaz sajtova sa vestima, gde se posebno izdvajaju najvažnije vesti (pogledati izbor prikazanih vesti na prvim stranicama sajtova sa vestima). Na ovaj način se dobija pravičan prikaz svih članaka (Blog unosa) koji se objavljuju, bez obzira na njihovu važnost.

2) Šta je "blogovanje", "bloger", "blogware" i "blogosfera"?

Blogovanje: Blogging, to blog: Vođenje bloga.

Bloger: Osoba koja kreira i vodi blog.

Blogware: Weblog softver (takođe poznat i kao blog software ili blogware) je kategorija softvera koja sadrži specijalizovanu formu CMS-a (Content Management Systems) specijalno dizajniranog za kreiranje i održavanje web blogova (npr. Wordpress ili Blogger)

Blogosfera: (Blogosphere): Reč koja opisuje zajednicu kreatora i čitalaca blogova.

3) Zašto su blogovi popularni?

Postoji više razloga za ovu pojavu, ali dominantna je veoma jednostavna i jeftina procedura pokretanja Bloga, relativno jednostavan način njegove promocije putem savremenih sistema širenja poruka blogera, kao i jednostavan način participacije (učešćeća, komentarisanja) osoba koje prate Blogove.

Najbitniji razlog velike popularnosti Blogova u poslednje vreme je činjenica da pod određenim uslovima, popularni Blogovi su mnogo “vidljiviji” na pretraživačima u odnosu na slično popularne klasične Web sajtove. Kaže se da pretraživači “vole” Blogove. Kako pretraživači uglavnom donose najveću pojedinačnu besplatnu posećenost nekom sajtu (u odnosu na direkno kucanje Web adrese ili linkovanje nekog drugog sajta na posmatrani), činjenica da pretraživači donose veliku posećenost Blogovima opredeljuje većinu njihovih savremenih “tvoraca” da ih koriste.

4) Prednosti i mane besplatnih blog servisa

Prednosti

-Jednostavan način kreiranja i vođenja Bloga (nije potrebno tehničko znanje da bi se napravio Blog i unosio sadržaj).
-Jednostavan način komentarisanja sadržaja na Blogu od strane njegovih čitalaca.
-Jednostavan način promocije Blogova putem tzv. deljenja sadržaja (Syndication) – ukratko objašnjeno u narednom poglavlju.
-Različiti načini linkovanja Blogova i njihovih sadržaja – ukratko objašnjeno u narednom poglavlju.
-Veoma jednostavan način praćenja promotivnih efekata Bloga – objašnjeno u posebnom poglavlju.
Ukratko, razlika između personalnih Web sajtova i Blogova jeste u jednostavnosti upotrebe Bloga (mogu ga kreirati i voditi tehnički neobrazovane osobe), kao i u mogućnosti jednostavne promocije Bloga (što ne znači automatski da su svi Blogovi jednako “vidljivi”

Glavna prednost blogova na besplatnom blog servisu jeste brzina i jednostavnost kreiranja bloga, kao i mogućnost trenutne promocije bloga zbog velike posećenosti besplatnih blog servisa (mnogo se jednostavnije dolazi do posetilaca bloga i komentarisanja blog unosa, jer veliki broj korisnika već koristi ove servise). Generalno posmatrano, teže je promovisati blog na sopstvenom Internet domenu u odnosu na besplatne blog servise.

Mane su što za razliku od besplatnih blog servisa, blogovi kreirani na sopstvenoj Web adresi sa posebnim blog softverom imaju mogućnost veće slobode kreiranja izgleda i dodatnih funkcionalnosti bloga, kao i nemogućnost gašenja ovakvog bloga, sem na osnovu slobodne volje njegovog vlasnika (Besplatni blog servisi imaju mogućnost da ukinu bilo koji blog na svom servisu u bilo koje vreme bez ikakvih posledica.

5) Navesti i ukratko opisati tri načina praćenja blogosfere

a) Da bi se došlo do adresa domaćih Blogova mogu se koristiti liste Blogova na postojećim besplatnim servisima za kreiranje Blogova npr na sajtu blog.rs na početnoj stranici postoje liste blogova "vredi pogledati" i "kandidati za vredi pogledati listu" preko koje se može pristupiti blogovima.

b) putem tzv. Blog agregatora (sajtovi koji prikupljaju i prate pisanje većeg broja različitih Blogova), kao što su:
- http://www.blogodak.com/
- http://planetoid.srpski.org/
- http://feed.blog.rs/
- http://www.blogorola.com/
- http://www.blogariat.com/
Preko navedenih Blog agregatora može se pratiti nekoliko stotina odabranih domaćih Blogova, kao i Blogovi iz regiona (Srbija, BiH/RS, Hrvatska, Slovenija). Na sajtu Blogodak.com nalazi se lista napopularnijih domaćih Blogova koji su rangirani putem internacionalnog servisa TLA Blog Juice (link Blog Juice Top lista - http://www.blogodak.com/blog_rank.php). Na svetskom nivou mogu se pregledati sledeće liste: Guardian, http://www.forbes.com/bow/, Webby Awards, www.bloggies.com... Veoma je poželjno pregledati neke od Blogova sa ovakvih lista sa aspekta proučavanja načina pisanja i kvaliteta poruka/sadržaja.
Blogovi se mogu pratiti preko sajtova koji imaju sopstvene Blog servise, kao što je VIP Blog na sajtu B92.net (trenutno najposećeniji Blog servis u Srbiji), PressOnline Blogovi, ColorPress korporativni Blog, itd

c) Putem RSS čitača. Postoji veliki broj različitih RSS čitača, u Web čitačima (npr. Firefox...), ili se radi o kompjuterskim (desktop) aplikacijama (npr. FeedDemon). Neki od online RSS čitača (Web sajt – RSS čitač) su:
- http://www.bloglines.com/
- http://www.netvibes.com/
- http://reader.google.com/

 

 RSS

1) Šta je RSS?

RSS predstavlja jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija sa web lokacija koje vam se sviđaju. Umesto da posećujete web sajtove kako biste videli da li se na njima pojavila nova vest ili članak, možete koristiti RSS (Really Simple Syndication - veoma jednostavno povezivanje). Na taj način ćete odmah biti obavešteni o najnovijim zbivanjima ili promenama na sajtovima koji vas zanimaju.

2) Šta znači agregacija i agregator?

Blog agregatori su Web sajtovi preko kojih se može pratiti aktivnost različitih blogova.(pogledati 5 pitanje iz prethodne oblasti)

3) Šta je RSS čitac (RSS Reader)?

Svrha RSS čitača je da vam uštede vreme dok surfujute Webom. Ako koristite Web neko vreme, sigurno postoji bar deset sajtova koje posećujete svakodnevno jer vam se dopadaju. Putem RSS tehnologije moguće je da preuzmete RSS adrese sajtova na koje volite da idete (ako ti sajtovi poseduju RSS adresu – pogledati sličice RSS adresa koje su predstavljene u delu Ukratko o RSS tehnologiji i njenom značaju), i da sve te adrese unesete u neki od postojećih RSS čitača.
Postoji veliki broj različitih RSS čitača, u Web čitačima (npr. Firefox...), ili se radi o kompjuterskim (desktop) aplikacijama (npr. FeedDemon). Neki od online RSS čitača (Web sajt – RSS čitač) su:
- http://www.bloglines.com/
- http://www.netvibes.com/
- http://reader.google.com/

 

STATISTIKE POSEĆENOSTI

1) Koja je razlika između broja poseta i broja posetilaca?

  • Broj poseta (Visits)– Podatak koji govori o ukupnom broju dolazaka nekog korisnika na Web sajt, uključujući i njegov povratak u periodu vremena za koji se prave statistike posećenosti.

  • Broj posetilaca (broj jedinstvenih posetilaca/Absolute Unique Visitors) – Broj jedinstvenih posetilaca koji su došli na sajt u određenom periodu vremena. Jedan posetilac može napraviti nekoliko poseta u merenom periodu vremena.

2) Šta je stepen otkaza poseta?

Stepen otkaza poseta (Bounce Rate) – Ovaj podatak govori o tome koliki je procenat poseta sajtu takav da je korisnik tek što je došao na neku stranicu, odmah i otišao sa nje. Ovaj parametar govori o interesovanju korisnika za sajt, i što je procenat niži – to je interesovanje za sadržaje na sajtu veće.

3) Šta su Reffering Sites?

Sajtovi (izvori) odakle dolazi poseta (Traffic Sources/Referring Sites) – lista izvora odakle dolazi poseta na sajt, kao što su pretraživači, drugi sajtovi, direktno kucana adresa sajta, itd. Veoma bitan podatak sa aspekta praćenja promotivnih aktivnosti oko sajta.

4) U kakvoj su vezi ključne reči sa statistikama posećenosti?

Ključne reči (Keywords) – Preko kojih ključnih reči koje korisnici kucaju na pretraživačima, oni dolaze na Web sajt. Na osnovu ovih podataka vidi se kako bi trebalo koristiti upotrebljene i još ne upotrebljene ključne reči za povećanje broja posetilaca sa pretraživača.

5) Šta su Feed Subscribers?

Broj prijavljenih korisnika na RSS feed/izvor (Feed Subscribers) – Ovaj podatak govori o broju korisnika koji su nekom vremenskom periodu došli do sajta preko RSS izvora. Servis FeedBurner beleži dnevni broj korisnika RSS izvora i sve ostale statistike zasniva preko dnevnog korišćenja RSS izvora.

 

LINKOVANJE

1) Najbitnije karakteristike linkovanja na drugim sajtovima

  • Jedan od jednostavnijih načina promocije bloga jeste prijava na Blog agregatore i pretraživače Blogova (kao što je npr. u Srbiji Pogodak.co.yu, sekcija za Blogove). Potrebno je pročitati uslove za prijavljivanje na ovakav i sličan tip servisa (npr. klasični Web direktorijumi kao što je www.globalnoselo.com).

  • Komentarisanje na drugim Blogovima donosi mnogo češće direktnu posećenost (linkovanje vašeg bloga), u odnosu na bolje pozicioniranje na pretraživačima (ovo linkovanje obično ne utiče na bolji rang Bloga na pretraživačima)

  • Veoma je dobro linkovati prethodne post-ove na Blogu, obzirom da se na taj način poboljšava rejting prethodnih postova na pretraživačima.

  • Ako u kontekstu teme (u vezi sa temom) možete linkovati određene tekstove drugih blogera, to je veoma poželjno i uraditi, jer na taj način skrećete pažnju drugih blogera na sebe. Ako su vam članci na Blogu dovoljno kvalitetni, velika je šansa da će vas drugi blogeri čitirati. Cilj je da dođete u situaciju da vas što veći broj blogera postavi u svoj Blogroll. Što vas više blogera direktno linkuje u tekstovima ili preporučenim linkovima, vaš Blog je relevantniji,vidljiviji na pretraživačima, i samim tim – posećeniji. Ovo se postiže kvalitetom sadržaja Bloga.
Linkovanje sajta na drugim Web prezentacijama predstavlja jednu od najefikasnijih strategija online promocije. Na ovaj način, povećava se broj ulaznih mesta do sajta, a u isto vreme postiže se bolji rejting na večini glavnih svetskih pretraživača.Opšte karakteristike linkovanja na druge sajtoveVeliki broj stacionarnih linkova (linkovi koji se ne menjaju na stranicama nekog Web sajta) povećava verovatnoću da će potencijalni posetioci pronaci sajt i doći do njega. Kada se malo detaljnije pogleda pitanje strategije linkovanja dolazi se do nekih veoma bitnih zaključaka:

1. Sajtovi koji imaju veću posećenost, generalno daju veće efekte promocije.

2. Bez obzira na posećenost sajta, veći broj linkova na jednoj stranici smanjuje verovatnoću klika na pojedinačni link.

3. U vezi s 1. i 2., veoma posećene stranice sa ekstremnim brojem linkova nemaju neki naročiti promotivni efekat. Veoma posećene stranice s usklađenim (ne prevelikim, organizovanim) brojem linkova daju veoma dobre promotivne rezultate.


USER GENERATED CONTENT

Savremeni sistemi kreiranja online sadržaja, ali i promocije sadržaja na Webu zasnovani su u najvećoj meri participacijom zainteresovanih online korisnika. Konkretno učešće korisnika u različitim online diskusijama, komentarisanje na blogovima, postavljanje slika, video zapisa, itd. utiče na povećanje količine sadržaja, i ovakvi sadržaji se nazivaju User Generated Content (sadržaj kreiran od strane korisnika).
Sa aspekta poslovnog nastupa organizacije na Internetu, kreiranje adekvatnih sadržaja putem komentara na forumima, blogovima, socijalnim mrežama, kao i kreiranje sopstvenih korporativnih blogova, direktno utiče na povećanje online kredibiliteta i posećenosti Web sajtova.
Da bi se uspešno i etički ispravno ostvarilo povećanje online kredibiliteta i posećenosti Web sajta, potrebno je poštovati nekoliko osnovnih pravila direktne (interaktivne) online komunikacije:

  • Pisanje komentara i učestvovanje u diskusijama mora biti u kontekstu postavljenog sadržaja na koji se diskutuje
  • Potrebno je voditi računa o tome da ovakav tip komunikacije ne podrazumeva kontrolu koji će sadržaji biti napisani nakon vašeg obraćanja
  • Potrebno je voditi računa o količini i frekvenciji objavljivanja pojedinačnih sadržaja (nemojte pisati veliki broj komentara) na pojedinačnim Web lokacijama